Vela Luka - Otok Korčula

OPĆE INFORMACIJE

	Zemljopisni položaj: Hrvatska se proteže od podnožja Julijskih Alpa na sjevero-zapadu i Panonske ravnice na istoku, preko Dinarskog lanca planina u centralnom dijelu do Jadranske obale na jugu. Površina: 56 542 km², s dodatnom površinom pripadajućih teritorijalnih voda od 31 067km² Stanovništvo: 4.437.460 stanovnika; nacionalni sastav: većina stanovništva su Hrvati; nacionalne manjine su Srbi, Slovenci, Mađari, Bošnjaci, Talijani, Česi i ostali.

Glavni grad: Zagreb ( 779.145 stanovnika - administrativano, kulturno, akademsko i komunikacijsko središte zemlje)

Dužina morske obale: 5835 km, od toga 4058 km obale otoka, hridi i grebena.

Broj otoka, hridi i grebena: 1185; najveći otoci Krk i Cres; nastanjenih otoka je 50.

Klima: U Hrvatskoj postoje dvije klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjerena kontinentalna klima, djelomice i planinska, dok područjem uzduž jadranske obale vlada ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; suha i vruća ljeta, blage i vlažne zime; prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C; prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C; temperatura mora zimi je 12°C, a ljeti oko 25°C.

Službeni jezik: Hrvatski

Pismo: Latinica

Religije: Rimokatolici, Pravoslavci, Muslimani,Židovi, Protestanti, ostali

Novac: kuna ( 1 kuna=100 lipa ). Postoje kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 Lipa, te 1, 2, 5 i 25 Kuna i novčanice od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1,000 Kuna.
Valute se mijenjaju u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama, hotelima.


	Jadransko more: Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci. Danas se grad Adria nalazi na talijanskoj obali, 38 kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, uslijed čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta. Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje

Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom svijetu.

Temperatura mora: Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosječna godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C; Ona rijetko moze pasti i niže. U proljeće more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18Â°C. Ljeti temperature mora dosežu visoke iznose, Čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Na Jadranu se termokline, tj. dijelovi vodenog stupa koje odlikuje ista temperatura, veoma dobro mogu razlikovati. Termokline su najočitije tijekom ljeta. Zimi počinju izotermalni procesi, tj. izjednačavanje temperature u vodenom stupu Ljeti prvu termoklinu zapažamo na dubini od 3-5 m, iduću na oko 12 m, a sljedeću na 18 m, dok su na dubini višoj od 30 metara temperature uglavnom konstantne tijekom cijele godine.

Kultura: Hrvatska obiluje kulturno-povijesnim spomenicima iz svih perioda, zahvaljujući burnim povijesnim zbivanjima i preplitanju utjecaja različitih kultura. Njenu obalu karakteriziraju utjecaji mediteranske kulture, brojni spomenici iz antike, rimskog perioda i ranog srednjeg vijeka, romaničko sakralna baština, te niz očuvanih karakterističnih mediteranskih urbanih cjelina. Kontinentalna Hrvatska dio je srednje-europskog kulturnog kruga i ističe se brojnim pretpovijesnim nalazima svjetskog značenja, starim gradinama, utvrdama i dvorcima kasnog srednjeg vijeka i kulturnim spomenicima i arhitekturom iz perioda baroka.
Čak 6 od njih upisano je u UNESCO-ov popis svjetske spomeničke baštine. To su: Eufrazijeva bazilika u Poreču, Dioklecijanova palača u Splitu, stara jezgra grada Trogira, šibenska Katedrala, prelijepi grad Dubrovnik i Nacionalni park Plitvička jezera.

Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika.

Kao najvažnije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića u književnosti te Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke u kemiji.

Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Meštrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale- izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle- izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja,

Fausta Vrančića- izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića- izumitelja torpeda, znanstvenika poput Ruđera Boškovića,
	Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić- Maružanić, Marina Držića, Ivana Gundulića, Miroslava Krleže, Marka Marulića, Ivana Mažuranića, te sjajnih sportaša poput Dražena Petrovića, Krešimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivaniševića, Janice Kostelić.